Slučajnost u evaluaciji EIC Accelerator: Frustracija i nedostatak odgovornosti
Uvod: Nepredvidivost procesa ocjenjivanja EIC Accelerator Proces ocjenjivanja programa European Innovation Council (EIC) Accelerator, posebno u koracima 1 i 2, prepun je nepredvidivosti i osjećaja nasumičnosti, što dovodi do frustracije među kandidatima. Nedostatak jasnih posljedica za evaluatore koji daju nedosljedne, netočne ili neinformirane procjene pogoršava ovaj problem. “Čimbenik sreće” u odabiru projekata Podnositelji prijava prijavili su slučajeve u kojima su ponovno dostavljeni prijedlozi s minimalnim ili nikakvim izmjenama uspjeli, potkopavajući vjerodostojnost procesa. Ova slučajnost, nazvana "faktor sreće", značajna je odrednica u odabiru visokokvalitetnih prijedloga. Ovu nedosljednost dodatno naglašavaju slučajevi u kojima su tvrtke odbijene za prikupljanje određenog iznosa financiranja, dok su druge odabrane unatoč tome što su prikupile znatno više. Nedostatak odgovornosti i nedosljedne povratne informacije Programu EIC Accelerator nedostaje mehanizam koji bi držao evaluatore odgovornima za dosljednost njihovih procjena. Odbijeni podnositelji zahtjeva općenito nisu motivirani objaviti svoje odbijenice, što dovodi do nedostatka transparentnosti u procesu evaluacije. Ova situacija ostavlja profesionalne konzultante i pisce kao primarne sakupljače studija slučaja koje detaljno opisuju ove nedosljednosti. Ponovno podnošenje prijedloga: svjedočanstvo o nasumičnosti Povijesno gledano, mnogi su projekti zahtijevali višestruko podnošenje (3 do 5 pokušaja) prije nego što su bili financirani, što sugerira da je postupak evaluacije previše nasumičan da bi dao dosljedne i poželjne rezultate. Unatoč poboljšanjima u povratnim informacijama evaluatora nakon 2020., slučajnost ostaje značajan problem. Potencijalna rješenja za ublažavanje slučajnosti Odgovornost ocjenjivača i članova žirija: Implementacija sustava u kojem se ocjenjivači i članovi žirija ocjenjuju na temelju njihove točnosti odluka mogla bi ublažiti neke od ovih problema. Na primjer, mogao bi se uvesti sustav 'oglasa' za evaluatore koji netočno ocjenjuju projekte, s opomenama dodijeljenim za nedosljedno ocjenjivanje u usporedbi s kasnijim fazama. Poboljšana komunikacija i dosljednost: poboljšana komunikacija između udaljenih evaluatora Koraka 1 i 2 i članova žirija Koraka 3, koji imaju različita iskustva i kriterije financiranja, mogla bi pomoći. Osiguravanje dosljednosti u razlozima odbijanja u svim koracima evaluacije također bi smanjilo slučajnost. Objavljivanje detaljnih kriterija i rezultata evaluacije: Transparentnije priopćavanje kriterija evaluacije i detaljnih, anonimiziranih rezultata evaluacije moglo bi podnositeljima pružiti jasnija očekivanja i smanjiti element iznenađenja u odlukama. Zaključak: rješavanje slučajnosti za bolje rezultate Slučajnost u procesu evaluacije EIC Accelerator predstavlja značajan izazov koji treba riješiti. Uvođenje mjera odgovornosti za evaluatore i osiguravanje dosljednosti i transparentnosti u procesu evaluacije ključni su koraci prema tome da EIC Accelerator postane pravednija i pouzdanija prilika za financiranje za europske inovatore.